Danas su naši članovi sekcije SLASTIČARI u učionicu doveli novu učenicu KATU, koju su odmah, bez imalo čekanja, nazvali ČUPAVOM. KATA se nije ljutila jer je valjda i sama shvatila kako joj taj nadimak odlično pristaje i kako je nitko zbog njega ne će zadirkivati. I stvarno, kada je ČUPAVA KATA prošetala školskim hodnikom, ne samo da se s njome nisu izrugivali, nego su je zapanjeno, oduševljeni njenom ljepotom, otvorenih usta gledali. KATA se nije zbog toga folirala i nije postala nekakva UMIŠLJENA KATA, nego je ostala ČUPAVA KATA, skromna i ponizna, koja je našla vremena progovoriti sa svima koji su to željeli, a bilo ih je mnogo, činilo se bezbroj onih koji su pružali ruke prema ČUPAVICI. Razgovor s katom bio je neopisivo lijep svakome sudioniku u toj mjeri, da ga je svaki okarakterizirao slatkim.
Mada je tek prva polovica mjeseca listopada, svi su već bili spremni ČUPAVU KATU proglasiti ni više ni manje, nego učenicom generacije, a onda se dogodilo čudo – ČUPAVA KATA je nestala! Tražili su je u učionici broj 1, odakle je nedavno izišla i oduševila mase. Pitali su ravnatelja zna li možda gdje je KATA, jer se nekima činilo kako je baš on zadnji s njom razgovarao na školskome hodniku. Drugi su tvrdili kako je ČUPAVA viđena prije jednoga minuta u društvu jedne petašice, ali nitko nije znao reći koje. Na kraju se prepričavala pomalo urotnička teorija: ČUPAVA KATA je ušetala zabunom ili namjerno u zbornicu, gdje se nalazilo mnoštvo učiteljica i učitelja za vrijeme užine, odnosno odmora i od tada joj se gubi svaki trag. Svašta mašta donese i nanese…
Kako god, KATE više nema. Ostaje nam nada kako će naši SLASTIČARI ponovno izazvati oduševljenje nekim delicijskim potezom, koje god ime nosio i kakvu god frizuru imao. Do tada im upućujemo čestitke, jer su nam priredili najslađi dan u ovoj školskoj godini!